|
Tohi Ki He Etita
Hangê ha Fekê!
Tangata’eiki,
Kuou manatu ai ki he fa’a fakatangi ‘eku kuí he fa’a pô fananga he pô Tokonakí ‘i he kuohilí, ‘i he’ene fa’a pehê “Fekenâ! Fekenâ! Fâfâ hifo ki ho ‘ulu nâ, kuo fonu he te’e kumâ”. Pea kuou nofo ‘o fa’a fifili ki he fetâlanga’i ‘a e kau taki ‘o e Pule’anga Tongá pea mo e si’i kakai ‘o e fonuá. He ‘oku fo’ou foki kia kitautolu he na’e ‘ikai ha me’a pehê ia ‘i he kuohilí. Pea he’ikai te u ofo ai au he ko e kakai eni ‘oku tau ui ko e kau taki ‘o e Pule’angá mo e fonuá.
Tau sio ki he ngaahi to’onga mo’ui ‘oku nau tui ki aí koe’uhí ke ma’u hanau ngaahi tu’unga ma’olunga ‘i he Pule’angá. Pea ‘oku makatu’unga eni he’enau ngâue’aki ‘a e me’a ko e kâkâ, mâlualoi, te’epato mo e fakalai. ‘Oku nau fu’u mataotao foki hono liliu holo ‘enau tô’onga mo’uí ke hoa mo taau mo e fiema’u ‘a e kau takí. Ka ko ‘eku fehu’i atú pe ‘oku faka-’Otua koâ ke tau kâkâ mo te’epato, fakalai mo mâlualoi?
Kapau te tau fakakaukau ki he ‘uhingá ‘oku taha pê, ke lava ke ma’u hanau tu’unga ‘oku ma’olunga mo lângilangí. Pea ‘e sai pê foki ia kapau ‘e lavea ai ha ni’ihi kehe he ‘oku ‘ikai te nau tokanga kinautolu ki ai. Pea ko e fielau hono ui e kakaí ni he Tohitapú ko e kau FÂLESÍ, he ko e ngaahi ‘ulungaanga eni ‘oku nau mataotao aí. Ka kuou fakakaukau peau pehê loto pê, “Tama ha oli’ia mo fakame’apango’ia mai ‘a e ‘Otua ‘ofá he’etau fanga ki’i lôlenga ‘oku fukefuke’i atu ‘i hono ‘aó.
He ‘oku fonu Fâlesi pê mei he hopó ki he tô ‘a e la’â. He neongo ko e fanangá ‘oku ‘ikai ke mo’oni ka ‘i he’etau fakakaukau ki aí ‘oku tau ako e ngaahi lêsoni lelei mei ai. Hangê ko e talanoa ki he fekê mo e kumâ, he ko e feké ‘oku sino lahi mo ivi lahi ka ko e kumá ‘oku sino si’i mo vaivai. He ne fai holo pê ‘a e polepole ‘a e fekê pea mo ‘ene futa ‘aki hono fu’u iví mo hono mafaí, pea toe mahulu hake ‘ene liliu lanú koe’uhí ke hoa mo taau mo ‘ene fiema’ú.
Pea toe fakatu’utâmaki ange ‘ene tau toitoi ‘aki hono te’elamá. Ko e anga mahení foki ‘o e feké kapau ‘e ilifia pe fo’i ‘i ha feinga tau, pea te ne fakapuli ‘aki hono te’elamá kae lava ‘o hola ‘o toitoi ke hao mai he filí. ‘Oku mo’oni foki he ko e ‘âtunga eni e kau taki ‘o e Pule’anga Tongá ‘oku nau ‘ulungaanga tatau mo e feké. Me’a ko e pôto’i he kâká, mâlualoí mo e te’epató pea toki kanoni ‘aki e fakalanulanú. ‘Oku tau tui foki ki he ‘uhinga pê ‘e taha, ke nau ma’u ‘a e ngaahi ngeia ‘oku nau fiema’ú.
‘Oku mole meiate kinautolu ‘a e tui faka-’Otuá mo e anga faka-Kalisitiané. Ne u lau ‘a e fakamatala ‘a Kalafi Moala ‘i he kôlomu makehe ‘o e Taimi ‘o Tongá Tusite 17 ‘o Fepueli 2004, he’ene hanga ‘o fahifahi mai ‘a e anga ‘o e heke faka-feke mai ‘a e Minisitâ Polisí ki he Pule’anga Tongá. Ne ‘osi ai ‘eku tumú he’eku sio atu ki he tangata kâkâ mo ta’e falala’anga pehê kuó ne ma’u ‘a e fu’u tu’unga ma’olunga ‘i he Pule’anga Tongá. Hei’ilo, mahalo ‘oku sai pê â ke tau tau kâkâ mo tau te’epato kae hilifaki kalauni kitautolu ‘e he Pule’anga Tongá.
He ‘oku tau tui ‘e ‘i ai e ‘aho ‘e foki mai ai e kâká mo e ngâue ta’e totonú ‘o tâmalaki e kau taki ‘o e Pule’angá. ‘I he ‘aho ko iá te u toe fanongo ai ki he’eku kuí h e’ene fakatangi mai ‘a e lalapaí mei pulotu. Ka ‘i he faingamâlie ko ‘ení ‘e fakahangatonu pê ia ki he Minisitâ Polisí ‘o pehê, Fekenâ! Fekenâ! Fâfâ hifo ki ho ‘ulu nâ, kuo fonu mahuohua he te’e kumâ. Ko e tatau foki ‘eni mo ha fo’i ‘ulu ‘oku ‘ikai ke ngâue’aki ‘a e mo’oni faka-’Otuá.
‘E toki hanga atu ‘e he fanga kumá ‘o fakafonu kumá ho ‘ulú pea ‘e toki hiva fetâliaki leva ‘a e fanga kumá he pô paati fakafiefia ‘o e ikuná ‘o pehê; Minisitâ! Minisitâ! Fâfâ hifo ki ho ‘ulu nâ, he kuo fonu mahuohua he te’e kumâ. K e fakatâtâ mahino foki eni hotau iku’angá, ‘e totongi mai pê ‘o fakatatau ki he’etau ngaahi ngâué na’e fai ‘i he mâmaní. Kau ki’i fehu’i faka’osi atú pe ‘oku totonu koâ ke tau kei ngâue’aki ‘a e Himi 391, ‘a e Himi ongoongoa na’e fai ‘aki hotau fakanofonofo mei ono’ahó? ‘O hangê ko e veesi faka’osí, Tama Tonga tu’u ‘o ngâue ho koloá ke fakamonû, lotu ki he ‘Eikí ma’u pê ke ne poupou ki he lotú, ‘o malu’i! ‘O malu’i ‘a Tupou.
He ‘e faifai pea tau ofo ‘i he lahi e ngaahi me’a ‘oku maumau ‘i hotau tukufakaholó pea mo e tala ‘o e fonuá. He ‘oku tô kehekehe foki ‘a e lau ‘a e Himí ni pea mo e anga ‘o e tu’u ‘a Tongá ‘i he ‘ahó ni. Kae mahulu hake ‘a e tô nounou mo e fehâpekaki ‘a e anga ‘etau faka-feangai ki he Pule Lahí, ‘a e ‘Otua Mafimafi. ‘Ofaange ke a’u atu ‘a e ki’i tohí ni ki ha’a tautonu.
Faka’apa’apa lahi atu,
Loka Siliva
‘Atelaite, Aust.
|