|
Pekia e Paionia SUTT ‘i Nu‘usila
Fa‘u ‘e ‘Ulu‘alo Po ‘uhila
NA‘E pekia he Monite ‘o e uike ni ‘a e tangata ‘oku taku ko e Paionia ia e SUTT (Siasi Uesiliana Tau'ataina ‘o Tonga´) ‘i Nu‘usila ni, ko Mateitalo ‘Amato ‘a ia ‘oku toe ‘iloa ko Sefita Uia mei he Fuekafa´ ka na'a ne fakapaea ‘i Otahuhu. Ko Mateitalo´ foki na‘e toe fakanofo ki ai ‘e Motu‘apuaka ‘a e hingoa matapule ko e Ui ki he ‘Alofi´.
‘I he konga ki mu‘a ‘o e valungofulu tupu´ na‘e ‘omai ai ha tu‘utu‘uni mei he SUTT mei Tonga ki he kainga lotu SUTT ‘oku fakapaea ‘i loto ‘Okalani´ kenau oo mai pe ‘o fakamalumalu ‘i he Siasi Metotisi ‘a Nu'usila´ ni. Ka na'e tu‘ukaivi pe ‘a Mateitalo mo ha ni‘ihi tenau kei fie fakaongoongo pe nautolu ia ki he SUTT ‘i Tonga . Ko ia ne mavahe ai ha ni‘ihi ‘o taki ai ‘a Faifekau Kautau Lavulo ‘o fokotu‘u e Siasi Fakatahataha´ ‘o mavahe atu ki ai mo e kainga Tonga ‘e ni‘ihi ‘o ‘ikai kenau ‘i he malumalu ‘o e Metotisi ‘a Nu‘usila´.
Ka na‘e kei tu‘u ma‘u pe ‘a Mateitalo mo ‘ene kau muimui´ kenau kei fakaongoongo pe ki Tonga ki he SUTT pea na‘e fai holo pe ‘enau lotu´ ‘anautolu. Na'e ‘iloa ‘aki he taimi ko ia´ e fai'anga lotu ni ‘o pehee ko e Siasi ‘o Mateitalo. Na'e faai mai ‘o a‘u ki he hivangofulu´ kuo lava ‘e he ki‘i kainga lotu SUTT ne nau kei fie fakaongoongo pe ki Tonga´ ‘o fakatau honau ‘api pea langa ki ai mo honau falelotu ko Tuingapapai ‘o Uesilee ‘a ia na‘e huufi ia ‘i he 1997. Ne faai mai ai pe e lotu ‘a e kainga´ mo e tupulaki ‘a e siasi´ ni. Na'e toki tali ai ki mui ni ke hoko e SUTT ‘o Aotearoa ko e Vahenga Ngâue ‘a e Konifelenisi ‘a e SUTT ‘a Tonga´. Na‘e vahe mai ai pe mo ‘enau faifekau pule mei Tonga .
Ko e fua kotoa ‘eni ‘a e tui mo e mateaki ‘a Metitalo´. Ko e tangata na‘e ‘ikai ke ngata pe ‘ene ngâue he tafa‘aki ‘o e lotu´ ka ko e tangata na‘e toe fakap‘apa‘apa‘i ‘e he komiuniti Tonga ‘o Aotearoa. Na‘e fili foki ia ‘e he Poate ‘a e kautaha vakapuna ‘a Tonga´, Royal Tonga Airlines ke ne kau he kau tangata kenau hoko koe halafakakavakava ‘o e kautaha´ ki he komiuniti Tonga´. ‘A ia ko honau fatongia´ ke tu‘uaki e kautaha´ ke ngaue‘aki ‘e he kakai´ he ko e mo‘ui ‘a e kautaha ni ‘oku ‘i he ‘aofinima ia e kakai Tonga´.
Ko e pekia ko ‘eni ‘a Mateitalo´ hili ia ha‘ane tokoto ‘i he mohenga ‘o e mamahi´ ‘i ha taimi lahi. ‘Oku kei mo‘ui pe e uitou´, Lepolo mo e fânau ‘e toko 8 ‘a ia ko e 4 fefine mo e 4 tangata. ‘Oku ‘i ai foki mo hono ngaahi mokopuna ‘e 26. Na‘e fakahoko e ‘apoo e me‘afaka‘eiki´ ‘i he po Tu‘apulelulu´ pea ne malanga‘i hono me‘afaka‘eiki´ ‘i he ‘api na‘e lata ki ai´ ko Tuingapapai ‘o Uesilee pea fakahekeheka ‘ene folau´ ‘i he fa‘itoka ‘i Papatoetoe´ ‘i he Falaite´.
|