|
Ngali pau ange totongi e fua nonú he hiná
Fa'u 'e Tevita K. Takitaki
NUKU'ALOFA- Neongo 'a e lahi ange 'a e pa'anga 'oku ma'u mei he tô hiná ka 'oku ta'epau 'a hono totongí mo e taimi 'e ma'u mai aí ka ko e fua 'o e fua'i nonú 'oku pau hono totongí pea ma'u pe ho'o senití hili 'a hono fuá.
'Oku ma'u mola pe ho'o pa'angá ta'e 'i ai ha fakamole mei he nonú he ko e 'akau ia 'oku tupu pe he vaó ka ki he hiná teke 'alu koe 'o nô 'i he pangiké ke palau 'aki, fafanga, tenga'ihina mo e pa'anga leipa ke tauhi 'aki.
Ka 'i he poupou mo e fietokoni 'a e kautaha mei Siapani 'oku 'iloa ko e Pacific International ( Tonga ) Limited kuo nau fua 'a e fua'i nonú 'o totongi ki he kakaí 'o seniti 'e 40 ki he kilo.
'I he totongi ko 'eni 'oku nau lolotonga ngaue'akí kuo laka ia 'i he totongi 'o e hiná 'i he ta'u kuo'osí ka ko hono fakapulipulí he 'oku 'ikai ha fakamole ia ki he nonú he ko e ô pe 'o toli mei he nonu 'oku tupu holo pe 'i he ngaahi 'utá mo e matâtahí.
'Oku fakafuofua ki he toni fua'i nonu 'e 2-3 'i he 'aho 'oku fua atu 'e he kakaí ki he kautaha ni 'a ia kuo hoko 'a e fua nonú ko e tokoni ofi ki he si'i ngaahi fâmili 'oku 'ikai ma'u ha ma'u'anga pa'anga pau mo lelei ma'a kinautolú.
Na'e kamata ngâue 'a e kautaha ni 'i Tonga ni 'i Sune 'o e ta'u kuo'osí pea na'e kamata ai pe mo e fua 'o e nonú ka na'a nau ngaue'aki 'a e totongi ko e seniti 'e 25 ki he kilo pea 'alu hake 'o seniti 'e 30 kimu'a pea nau toki hiki ko 'eni 'o seniti 'e 40.
Na'e 'ikai ke fu'u manakoa 'i he taimi na'e kei seniti ai 'e 25 ka 'i hono hiki ko 'eni 'o seniti 'e 40 'oku faka'au ke lahi ange 'a hono fua ange 'o e nonú.
'I he taimi tatau 'oku lele mo e me'alele 'a e kautaha ni ki he ngaahi tukuikolo ki 'utá 'o fua 'enau fua'ui nonú 'i honau takitaha kolo 'a ia 'oku meimei kolo 'e tolu he 'aho.
Na'e fakahâ foki 'e he fakafofonga 'o e kautahá 'i Tonga ni, Giovanni Kavaliku 'oku fanongonongo pe 'i he letiô 'a e ngaahi kolo 'oku fakahoko kiai 'a e fuá pea 'oku nau takitaha tuku hake pe 'ene nonu ki he ve'e halá ke fua ai mo 'oange 'enau senití.
'' Ko e konga pe 'eni 'emau tokoni ki he ni'ihi koia 'oku 'ikai ha'anau me'alele ke 'oange ai 'enau fua'i nonú ki homau 'ofisí'', ko e fakahâ ia 'a Giovanni.
'Oku lele foki 'a e kautaha ni 'i he Monite ki he Falaite pea 'oku tokanga'i ia 'e he motu'a Siapani ko Takuya Sasaki fakataha mo Giovanni.
Na'e toe pehê foki 'e Giovanni 'i he teuteu koia ke fokotu'u 'a e akó na'e lahi 'aupito 'a e fua nonu ange kia kinautolú 'a ia ko e si'i feinga ki he totongi akó mo e ngaahi kavenga 'a e fânau ako.
'I he taimi tatau 'oku tokoni'i 'e he kautaha ni 'a e tu'unga faka'ekonomika 'o e fonuá pea 'ikai ngata ai ka kuo nau fakangâue'i ha toko fitu tukukehe 'a e taimi 'oku fai ai 'a e fua 'o e nonú ki he ngaahi tukui kolo ki 'utá.
'Oku 'ikai ko Tonga ni pe 'oku fai ai 'a e fua nonú ka 'oku kau mai kiai mo 'Eua pea 'i he kaha'u vave maí 'e fakakau mai mo Ha'apai 'i he taumu'a ke tokoni'i 'a e kakai 'o e fonuá.
'' Na'e fai 'a e fakakaukau ke kau mai mo e ongo Niua ka ko e tupu mei he mamafa 'a e feleti 'o e ngaahi kautaha vaká pea 'oku mau ki'i fakatatali kae fai ha alepau mo kinautolu'', ko e lau ia 'a Giovanni.
'Oku 'i ai foki 'a e faka'amu mo e kole 'a e kautaha ni ke 'oua 'e tamate'i mo faka'auha 'a e nonú he 'oku 'i ai 'a e kaha'u lelei hono fakamaketi'i atu 'o e 'akau ni.
'Oku 'i ai 'a e ni'ihi 'oku tau tu'usi 'a e ngaahi fu'u nonú 'o toli ai ka 'i he faka'amu 'a e kautahá ke 'oua ke ko e ma'u'anga pa'anga ia ma'a kinautolu 'i he kaha'u.
Kaekehe 'oku fakakaukau foki 'a e kakai 'o e fonuá ko e hiná pe 'a e ngoue fakakomesiale lelei taha 'e ala ma'u mei ai ha senití ka 'i he fua ko 'eni 'o e fua'i nonú 'oku ngali pau ange ia 'i he tô hiná mo e ngaahi ngoue fakakomesiale kehé.
'Oku lolotonga lele foki hono fua 'o e fua'i nonú 'i he Small Industries 'i he 'aho kotoa pe pea ko e faingamâlie 'eni ki he kakai 'o e ngaahi tukui koló ke fua 'enau fo'i nonu 'oku ma'ú ki he kautaha ni.
'Oku 'ikai kau 'a e ngaahi kautahá 'i he fua nonu ko 'ení ka 'oku 'oange pe 'a e faingamâlie ni ke si'i lave monû ai 'a e kakai 'o e fonuá.
Na'e fakahâ 'e Giovanni 'oku fiema'u ke lanu engeenga pe hinehina 'a e fo'i nonú pea ke motu'a foki ka ko e fua'i nonu koia 'oku kei muí 'oku 'ikai 'aonga ia.
Na'e tapou foki 'a Giovanni ke 'oua 'e toli 'a e fua'i nonu 'oku kei muí he ko e taimi 'eni 'oku motu'a vave taha ai 'a e nonú he 'oku mafana 'a e 'eá.
Hili hono fuá pea 'oku fufulu leva ia 'o fakapala 'i ha ngaahi mahina kimu'a pea toki tatau mo fakahoko kiai 'a e ngâué.
'Oku 'ikai ha me'a 'e li'aki mei he fua'i nonu he 'oku faka'aonga'i 'a hono huhu'a pea 'i he penu 'oku toe tatau ia 'o faka'aonga'i ki he me'akai 'a e fanga puaká pea ko e penu 'oku 'aonga ia ki he fakalelei kelekele.
Na'e 'oatu foki 'a e 'uluaki uta 'a e kautaha ni 'i Tisema 'o e ta'u kuo'osí 'a ia ko e toni 10.8 'a ia na'e 'oatu ia 'i he milemila toni 'e 1 mo e puha lita 'e 20.
'Oku faka'amu foki 'a e kautaha ni ke ngaue 'aonga'aki 'e he to'utupú pea pehê ki he ni'ihi 'oku 'ikai ha ngâue ke faka'aonga'i 'a e fua 'o e nonú 'i honau ngaahi 'api 'uta he'e tokoni lahi kia kinautolu ke ma'u ha seniti ke fua'aki 'a e ngaahi kavenga 'a e siasí, fonua pea pehê ki he pule'angá foki.
|