|
Mahanga
e Tu‘ilokomaná mo e Ha‘amongá ‘i
he fe‘auhi kilikiti ‘a Lavengamâlié
Fa‘u ‘e
Tevita K. Takitaki
Tupu
mei ‘uha lahi lolotonga ‘a e fainolo ki he pale
$10000 ‘o e fuofua fe‘auhi kilikiti ‘a Lavengamâlie ‘i
he Falaite kuo‘osí na‘e loto taha ai ‘a
e kau va‘inga ‘o e Tu‘ilokomaná mei Tokomololo
mo e Ha‘amongá mei Niutoua fakataha mo e komití kena
mahanga.
Neongo
na‘e ‘uluaki tâ ‘a e Tu‘ilokomaná ‘o
ma‘u ‘a e kai ‘e 149 kuo nau ‘osi kotoa ‘i
he mate ka ‘i he tâ tulikai ‘a e Ha‘amongá na‘e
ma‘u ‘a e kai ‘e 35 kuo mate ‘enau toko
fâ mo e tô ‘a e ‘uhá.
Ko
hono mo‘oni na‘e ta‘e‘iloa pe ko hai ‘a
e timi ‘e ikuná ka ‘i he fakakaukau fakapotopoto
mo fakalotu ‘a e ongo kapitení na‘a na lototaha
leva ke na vahevahe tatau ‘a e pale ki he ‘uluakí mo
e pale ki he fika uá ‘a ia tena taki $7500.
Na‘e sai pe ‘a e mala‘e ki he kau tâ ka
ki he kau teká mo e kau tautua‘a na‘e fu‘u
hekeheke ‘aupito ‘a e mala‘e kia kinautolu ka ‘i
he tui tatau ‘a e ongo kapitení na‘e ta‘ofi
ai pe ‘a e tau ni.
Kapau
na‘e ‘ikai ‘uha kae tulikai ‘a e
Ha‘amongá ‘oku tau tui koha toki tâ tulikai
ia ‘e mâlie he neongo ‘a e hâ ngali faingofua ‘a
hono tuli‘i ‘a e kaí ka ‘oku ta‘e‘iloa ‘a
e ola ‘i he ‘osi ‘a e va‘ingá.
‘
Oku hangê ‘oku ‘ikai kau lelei ‘eni ki
he komiti ‘oku nau fakalele ‘a e fe‘auhí ka ‘oku
ngali fakalotu ange ‘a e fakakaukau ‘a e ongo kapitení ke
tuku â kena vahevahe kae toki fai ha heliaki ‘i he
ta‘u kaha‘u mo mahino ‘a e timi ‘oku hau
mo‘oni ‘i he kilikití ‘i Tonga ni.
‘
I he fe‘auhi foki ko ‘eni ‘oku lava ke kau katoa
kiai ‘a e ngaahi timi ‘e 10 mei he ongo komiti kilikiti ‘a
Tongá ‘a ia ‘oku tau sio atu koha fakakaukau
lelei ‘eni ‘a Lavengamâlie ke feinga‘i
kena taha â ‘i he ‘Eiki ko Sisu Kalaisi kae tuku â ‘a
e fakafa‘afa‘ahi.
‘
Ikai koia pe ka ‘oku feinga ‘a e fe‘auhi ‘a
Lavengamâlie ke tataki ‘a e to‘utupu ki he ‘Eiki
he ko e taimi matu‘aki faingata‘a taha ‘eni ki
he to‘utupu ‘a e ngaahi taimi mâlôlô ‘o
e Kilisimasí mo e ta‘u fo‘oú.
Kaekehe ‘oku faka‘amu ‘a e komiti ‘oku
nau fakalele ‘a e fe‘auhi kilikití ke nau fai
ha ngâue kenau taha ‘i he ‘Eiki kae tuku â ‘a
e fêfusiakí he taumai â ‘e ma‘u
ai ha ola ‘oku lelei ki he fonuá.
‘
Oku totonu ke fakamâlô le‘olahi ‘a e TASA
ki he ngâue lahi mo ma‘ongo‘onga ko ‘eni
kuo fai ‘e he Siasi Tokaikolo ma‘a Kalaisi pea ‘oku
totonu kena fakataha mo fokotu‘utu‘u fo‘ou kae
foki ‘a e sipoti kilikití ki he tu‘unga na‘a
nau a‘usia ‘i he 2002.
Kaekehe ‘i he ‘uluaki tâ ‘a e Tu‘ilokomaná na‘e
tu‘ukimu‘a mei he timi ni ‘a Tatisi Kivalu pea
pehê kia Ma‘ulupe Pale ‘a ia na‘e tâa‘i ‘e
Tatisi ‘a e kai ‘e 40 kae 32 ‘a Ma‘ulupe.
‘
I he tangata teka lelei ‘a e Ha‘amongá na‘e
takimu‘a mai ai ‘a e tangata teka vilo koia ko Kaluseti ‘Ofahulu
ka ‘i he taimi tatau na‘e faka‘amu ‘a e
tangata ni kene a‘u ki he tâ ka na‘e ‘ikai
tupu mei he ‘uhá.
‘
I he pale ki he fika tolú na‘e ikuna ia ‘e he
Ngalufânifó mei Afâ ‘a ia ko e $4000 pea ‘i
he fika fâ na‘e foaki ‘a e $3000 koia ma‘ae
South City mei Tokomololo.
‘
I he pale ki he tangata tâ lelei taha ‘o e fe‘auhi
na‘e ma‘u ‘a e $500 koia ‘e Kaluseti ‘Ofahulu ‘a
ia na‘a ne tâa‘i ‘e ia ‘a e kai ‘e
107 mei he Ha‘amonga fakataha mo e pale $500 ki he tangata
va‘inga lelei taha ‘o e fe‘auhí.
‘
I he tangata teka lelei taha na‘e ikuna ia ‘e Livi
Pese mei he Vai ko ‘Oa´ mei Puke, tokotaha tautua‘a
lelei taha na‘e ikuna ‘a e pale $500 koia ‘e
Siaosi Finau mei he Tu‘ilokomaná.
Na‘e foaki foki mo e pale $500 ki he Tu‘ilokomaná ki
he teunga faka‘ofo‘ofa taha mo tohi kiai ‘a e
veesi laulotó mo e $100 kia Semi Halanukonuka ki he fakamaau‘i ‘o
e ‘u va‘ingá.
Ka ‘i he hala na‘e fou hake ai ‘a e Tu‘ilokomaná ki
he fainoló na‘a na semifainolo ai mo hono kaungâ‘api
pe mei Tokomololo ko e South City ka na‘e vevela‘i
pe ‘e he Tu‘ilokomaná ‘aki ‘a e
kai 214-91.
Ko
e kau va‘inga foki ‘a e Tu‘ilokomaná ko
kinautolu na‘a nau kamata‘i mai ‘a e South City
ka ‘i he fa‘ahi ua ‘a e komití na‘e
pau leva ke mavahe ‘a e kau va‘inga ko ‘eni ki
he Tu‘ilokomaná.
‘
I he semifainolo ‘a e Ngalufânifo mo e Ha‘amonga
mahalo ko e tau mâlie taha ‘eni ‘i he fe‘auhi
kilikiti ‘a Lavengamâlié.
Neongo ‘ena vâofi ka na‘e ‘ikai tena toe
lau maheni kana lilima‘a pe kohai koâ ‘e a‘u
ki hono tau‘i ‘o e pale $10000 ‘a Lavengamâlie.
Na‘e ‘uluaki tâ ‘a e Ha‘amongá ‘o
ma‘u ‘a e kai 277 kuo ‘osi ‘a e ‘ová ka ‘i
he tâ tulikai ‘a e Ngalufânifó na‘e
ma‘u pe ‘a e kai ‘e 227 kuo nau mate kotoa.
‘
Oku mahino ‘a e mâlie ‘a e fetaulaki ‘a
e ongo timi ni mei he lahi ‘o e kaí ka ‘i he
taimi tatau mahalo tena toki teuteu lelei ki he ta‘u kaha‘u
kena toki fetaulaki ai.
|