|
Uesia
ongo Niua he afaa´
fa’u ‘e Mateni Tapueluelu
NUKU’ALOFA: NE kaniseli e fakatokanga matangi mâlohi
ki he ongo Niua´ mo Vava’u´ kae pehê ki
he saikolone fakatalopiki ki he toenga e ‘otu Tonga´ ‘i
he efiafi Tûsite´. Fakatatau ki he fakamatala mei he
Va’a Fakamatala ‘Ea ‘a Tonga´ kuo fononga
atu ‘a Saikolone Heta mei Tonga ‘o fou fakatonga hahake
pea ‘oku´ ne lolotonga maumau’i atu ‘a
Niuê.
Ko
e fakamatala ‘ea makehe fika 20 eni mo fakamuimui ki Tonga talu e
vilo holo ‘a Saikolone Heda he potu tahi ‘o e Pasifiki´ ‘o
taa’i ’a ‘Apia, Ha’amoa, pea fakatokanga matangi ai ‘a
Tonga, Niuê mo Fisi foki he faka’osinga e uike kuo ‘osi´.
Ko
e ongoongo lelei eni ki he ni’ihi kuo nau tokateu e ma’u’anga
lotu mo e feilaulau e Uike Lotu´, ‘a ia ‘oku anga maheni’aki
e ngâue vaeua ‘aho pê ‘a e kau ngâue fakapule’anga´.
Kaekehe, ‘i he ongo Niua´ mo Tafahi, na’e ongo e ki’i
fakama’ili ia ‘a e matangi ko Heta, neongo ne ‘ikai ha mo’ui ‘e
mole. Ko e ‘otu motu Tonga eni ne ofitaha ai e vilo mai ‘a Heda ‘i
Ha’amoa´.
‘I he fakamatala mei Niuatoputapu he pô Mônite´, ne mahino
kuo lulu e mango´ mo e mei´ ki lalo ‘i he mâlohi e matangi´, ‘a
ia ne fakafuafua hono mâlohi´ ‘i Niuatoputapu ki he maile tahi ‘e
70-80 pea fa’a tô takutaku ai ki he 100 tupu nai. Ne toe hanga foki ‘e
he Va’a e Kautaha TCC ‘i Niuatoputapu´, ‘o to’o
ki lalo ‘enau tisi fetu’utaki telefoni´ ko e mâlohi ‘a
e matangi´.
‘I ha fakamatala ‘a e Sea ‘o e Komiti Pule ki he Tokangaekina
e Ngaahi Fakatamaki Fakanatula´, Palêmia Le’ole’o mo
Minisitâ Polisi´, Clive Edwards, ki he TV Tonga´ he efiafi
Tûsite´, na’a´ ne pehê kuo ma’u ‘e
he kômiti´ ‘a e lîpooti ne holo e fale ‘e 11 ‘o
Niuatoputapu; ta’e’aonga ‘aupito ‘a e taha, kae haea
e ‘ato ‘o e toenga´. Kuo lulu foki e ‘akau fua´ ‘i
Hihifo, ‘o kau ai ‘a mango´ mo e siane´ pea ‘oku
lolotonga fakohoko ‘e he kakai´ e ngaue ke to’o e ‘akau´ mei
he hala pule’anga´ ‘a ia ne mapuni he ‘akau ne fesi hifo´.
‘Oku ngali faingamâlie pê ‘a e Mala’e Vakapuna´,
neongo ‘oku te’eki ke fakapapau’i pe ‘oku haohaoa ‘a
e taua´.
‘I Tafahi, ne maumau ‘aupito ‘a e fale ‘e taha pea ko
e tolu ne ‘ave honau ‘ato´. Ko e me’a tatau ai pê hono
fesi e ‘ulu’akau´.
‘I Niuafo’ou, ne ‘ikai mâlohi ai e matangi´ pea
ko e fale pê ‘e taha ne to’o ai hono ‘ato´ kei
meimei talanoa tatau pê hono fesi hifo e ‘ulu‘akau´. ‘Oku ‘ikai
ha fakahâ ‘o ha fiema’u vivili mei he motu´ ni.
‘Oku te’eki foki lava ha a’utaki ia ‘a e Kômiti´ pea
ko ha taha ki he ‘otu motu´ ni hili e paasi ‘a e matangi´ he
efiafi Tûsite´ ko e kei mâlohi ‘a e matangi´ pea
mo e kei kovi ‘a e tahi´. Ka kuo maau ‘a e kômiti´ mo ‘enau
palani tokoni he tafa’aki kehekehe ‘o kau ai ‘a e Kolosi Kula´ ‘o
teuteu ki ha taimi ‘e ala tô ai e vakapuna fakalotofonua ‘a
e Royal Tongan ‘i he motu´. Ka ne fakahâ ‘e he Palêmia
Le’ole’o´, ne fokotu’utu’u ia ke puna e ni’ihi
e kômiti´ mo e Kolisi Kula´ ki he ‘otu´ ni ‘i
he pongipongi ‘aneafi´ ‘i he vakapuna ‘a e sôtia´, ‘oka
lava ‘o tô. Na’e toe fokotu’utu’u´ ke toki ‘a’ahi
atu e Palêmia Le’ole’o´ ki he ‘otu motu´ ni ‘i
he pongipongi ‘o e ‘aho ni´.
‘I he taimi tatau, kuo ‘osi ‘i ai ‘a e têniti ia ‘e
30 ne tuku koniteina pê ia ‘i Niua ‘a ia ‘e la ngâue’aki
he taimi´ kae ‘oua kuo a’utaki atu ‘a e tokoni´.
Ne ‘osi kole ‘a e kômiti´ ki he Va’a Laulâpuna ‘a
Nu’usila´ ke nau savea’i mu’a ‘a e ongo Niua´ mei
he ‘ea´ ‘i he ‘aho Tûsite´ ia.
‘I he taimi tatau, mahalo ko e tapuaki ia ‘o e ki’i matangi
ko eni´ ko e havilivili mokomoko ai ‘a e ‘otu Tonga´ he
fu’u taimi ‘afu´.
|