|
Fika
13 ‘a Taua Lelenoa ‘i he Volipoló ‘i
mâmani ‘i hono tu‘ungá
Fa’u ‘e
Moeke Moala
SEN¸: Kuo a’u ‘a e talavou Tonga ko ia ko Taua
Lelenoa ki he fika 13 ‘i mâmani he Volipoló ‘i
he fakahokohoko ‘o e kau tu’ukimu’a he tu’unga
ko ia ‘okú ne va’inga aí. Ko e tu’unga ‘oku
va’inga ai ‘a Taua he Volipoló ko e ‘Middle
Block’, ‘i he ta’u 2001 na’e fika ‘uluaki
ai ‘a e talavou ko ‘ení ‘i Nu’usila
he tu’unga tatau ka ‘i he ta’u 2002/2003 kuo
hoko ai ‘a Taua Lelenoa ko e fuofua Tonga ia kuo a’u
ki ha tu’unga ma’olunga pehé ni he mala’e ‘o
e Volipoló ‘i mâmani.
‘Oku lolotonga va’inga ‘a Taua ‘i he timi Volipolo ‘a
e Sydney Uni Lions (Australia Volleyball League), pea ko ia ‘okú ne
kapiteni ‘i he timí he ta’u ní. ‘I he fe’auhi
fakavahe ko ia ‘a ‘Aositelêlia ki he ta’u ní ne
a’u ai ‘a e timi ‘a Tauá ki hono tau’i ‘o
e hau ki he 2003, ‘a ia na’a nau tau’i mo e timi ‘a Melipoané ‘i
he Tokonaki ‘aho 6 ‘o Tîsemá 2003 ‘i Melipoane.
Na’e ‘ave ‘a e nusipepá ni ‘o paaki ‘oku
te’eki ai ke ma’u mai ha ola ‘o e fainolo ko ‘ení ka ‘e
toki fakahoko atu he pepa hokó.
Ko
e ta’u eni ‘e 5 ‘a e va’inga ‘a Taua he timi
ko ‘ení pea ‘oku ‘i ai ‘a e faka’amu ‘e
foki mai ‘a Taua mo ‘ene timí pea mo e Ipu ‘o e fe’auhi
ki he ta’u ní. Ko Tauá ko hono ta’u 27 pê eni
pea ko e foha ia ‘o Kaniteli mo ‘Olivia Lelenoa mei Ha’atafú.
Na’e ako pê ‘a Taua ‘i he Tupou High School ‘i
Tonga pea na’e va’inga Volipolo ‘i he timi ‘a e Niu’âunofó ‘i
Ha’atafu. Fakatatau ki he fakamatala ‘a Taua ki he Taimi ‘o
Tongá na’á ne kamata fakafofonga’i ‘a Tonga ‘i
he Volipoló mei he ta’u 1993 ki he 1998.
‘I he vaha’a taimi ko iá na’á ne kau ‘i
he ngaahi fe’auhi kehekehe ‘o hangê ko e Uike Heilalá,
Christmas Cup he ta’u 1997-98, Mini Games, South Pacific Games mo e Oceania.
Na’e kamata ‘a hono fakatokanga’i e fakaholomamata ‘a
e va’inga e talavou ko ‘ení ‘i he fe’auhi ‘a
e Oceania he ta’u 1998, ‘a ia na’ e fai ‘i Cook Is.
‘I he taimi ko ‘ení na’e ‘i ai ‘a e tangata
pâlangi ko Brian na’ e ngâue he TASA(komiti sipoti ‘a
Tonga), na’á ne tokoni’i ‘a e kau tu’ukimu’a
he sipotí mei he Pasifikí ke ma’u ha’anau faingamâlie
ki Tu’apule’anga. Na’e fai ai ha ngaahi fetu’utaki ‘a
e tokotaha ko ‘ení pea mo e timi ‘a e Sydney Uni Lions pea
mo e kômiti sipoti ‘a Tongá. Ko ia na’e fili’i ‘a
e toko 2 mei he timi fakafonua ‘a Tongá ke na va’inga ma’ae
Sydney Uni Lions he 1999, ‘a ia ko Siaosi Vaka(Melino-moe-’Ofa, Pahu),
pea mo Taua Lelenoa(Niu’âunofó, Ha’atafu).
Na’e ‘osi ‘a e va’inga ia ‘a Siaosí ‘i
he ta’u 1999 kae hoko atu pê ‘a Taua. Na’e pehê ‘e
Taua, ‘i he ta’u 2000 na’e fakahoko ai ‘e Niulolo Prescott ‘a
e alea ‘i he vâ ‘o e timi ‘a e Sydney Uni Lions pea
mo Tonga ‘o fekau’aki pea mo e faingamâlie va’inga ‘o
Taua ki Siamane he ta’u 2001. Na’e pehê ‘e Taua, ‘i
he’ene foki atu ki Tonga ‘i Tîsema ‘o e 2000 kuo ‘osi
tuku ki tu’a ‘a Niulolo ia pea na’e ‘ikai ha kômiti
ia he taimi ko iá. Na’ e fakalele ‘a e fe’auhi Volipoló ia
mei Nu’usila ‘e Tupou Tanginoa.
Ko
ia na’e ‘ikai ke lava ‘a e folau ‘a Taua ki Siamané peá ne
nofo ai pê ‘i Tonga he 2001 ‘o kau he ngaahi fe’auhi ‘i
Tongá. ‘I he fetu’utaki ‘a e faiako ‘o e timi ‘a
e Sydney Uni Lions ki Siamane he ta’u ko ‘ení, na’á ne
toki ‘ilo ai na’e ‘ikai ke lava ‘a e alea va’inga ‘a
Taua ki Siamané. Ko ia na’e toe fetu’utaki ‘a e faiakó,
TC. Pho(ko e tangata Siaina) ki Tonga ki he sekelitali ‘o e TASA, Peni
Lavakei’aho ke toe fakafoki mai ‘a Taua ki ‘Aositelêlia.
Na’e foki mai ‘a Taua ki ‘Aositelêlia ‘i ‘Okatopa ‘o
e 2001 ‘o toe va’inga pê ‘i he timi ‘a e Sydney
Uni Lions ‘o a’u mai ki he taimí ni. Na’e pehê ‘i
Taua ‘oku nau folau takai he ngaahi fe’auhi ‘i Tu’apule’anga
tu’o taha he ta’u ‘i he fo’i mâhina ‘e
3. ‘Oku lolotonga faiako pê ‘a Taua tu’o 2 he uike ‘i
he timi Volipolo ‘a e ‘apiako high school. Ko hono ma’olungá ‘oku
fute ‘e 6 ‘inisi ‘e 4, pea ko ‘ene taumu’á ka ‘osi
mei he va’ingá ‘e foki pê ki Tonga ‘o ako’i ‘a
e fânaú ‘i he Volipoló.
Ko
e toenga ‘o ‘ene timí ko e kau va’inga mei muli
pea ko e ni’ihi ‘o kinautolu kuo nau ‘osi va’inga ‘i
he ‘Olimipikí, neongo ‘oku te’eki ai ke ma’u
ha faingamâlie ‘o Taua ki he ‘Olimipikí ka kuó ne
faka’ilonga’i hono hingoá ‘i mâmani ‘i
he mala’e ‘o e Volipoló.
Na’e pehê ‘e Taua, ko ‘ene fale’i ki he to’utupú ‘i
ha fa’ahinga sipoti pê na’e a’u ki he tu’unga ‘oku ‘i
ai he taimi ní ko e ngâue mâlohi, ‘oua ‘e fo’i
vave, ‘oua ‘e fakakaukau ‘oku faingata’a, ‘oua ‘e
ifi mo inu, fakakaukau pê ‘oku faingofua. Taimi ‘okú te
a’u ai ki he tumutumú ‘oku toe ‘i ai mo e ngâue
ke hoko atu ka ‘oku ‘ikai ke te tangutu ai.
‘Oku fie fakahoko atu heni ‘e Taua ‘a ‘ene fakamâlô loto
hounga kia kinautolu kotoa na’a nau tokoni’i ia ‘o ne ma’u
ai ‘a e faingamâlie he taimi ní, Niulolo Prescott, Steve Tâkaetali,
Samisoni Lutui, Sione Kelo Lâtû mo kimoutolu kotoa pê kapau ‘oku ‘ikai ‘asi
atu ho hingoá.
|