HomeNews ArchiveSports NewsSubscriptionsKele'a NewsImages

Fika 13 ‘a Taua Lelenoa ‘i he Volipoló ‘i mâmani ‘i hono tu‘ungá
Fa’u ‘e Moeke Moala

SEN¸: Kuo a’u ‘a e talavou Tonga ko ia ko Taua Lelenoa ki he fika 13 ‘i mâmani he Volipoló ‘i he fakahokohoko ‘o e kau tu’ukimu’a he tu’unga ko ia ‘okú ne va’inga aí. Ko e tu’unga ‘oku va’inga ai ‘a Taua he Volipoló ko e ‘Middle Block’, ‘i he ta’u 2001 na’e fika ‘uluaki ai ‘a e talavou ko ‘ení ‘i Nu’usila he tu’unga tatau ka ‘i he ta’u 2002/2003 kuo hoko ai ‘a Taua Lelenoa ko e fuofua Tonga ia kuo a’u ki ha tu’unga ma’olunga pehé ni he mala’e ‘o e Volipoló ‘i mâmani.

‘Oku lolotonga va’inga ‘a Taua ‘i he timi Volipolo ‘a e Sydney Uni Lions (Australia Volleyball League), pea ko ia ‘okú ne kapiteni ‘i he timí he ta’u ní. ‘I he fe’auhi fakavahe ko ia ‘a ‘Aositelêlia ki he ta’u ní ne a’u ai ‘a e timi ‘a Tauá ki hono tau’i ‘o e hau ki he 2003, ‘a ia na’a nau tau’i mo e timi ‘a Melipoané ‘i he Tokonaki ‘aho 6 ‘o Tîsemá 2003 ‘i Melipoane. Na’e ‘ave ‘a e nusipepá ni ‘o paaki ‘oku te’eki ai ke ma’u mai ha ola ‘o e fainolo ko ‘ení ka ‘e toki fakahoko atu he pepa hokó.

Ko e ta’u eni ‘e 5 ‘a e va’inga ‘a Taua he timi ko ‘ení pea ‘oku ‘i ai ‘a e faka’amu ‘e foki mai ‘a Taua mo ‘ene timí pea mo e Ipu ‘o e fe’auhi ki he ta’u ní. Ko Tauá ko hono ta’u 27 pê eni pea ko e foha ia ‘o Kaniteli mo ‘Olivia Lelenoa mei Ha’atafú. Na’e ako pê ‘a Taua ‘i he Tupou High School ‘i Tonga pea na’e va’inga Volipolo ‘i he timi ‘a e Niu’âunofó ‘i Ha’atafu. Fakatatau ki he fakamatala ‘a Taua ki he Taimi ‘o Tongá na’á ne kamata fakafofonga’i ‘a Tonga ‘i he Volipoló mei he ta’u 1993 ki he 1998.

‘I he vaha’a taimi ko iá na’á ne kau ‘i he ngaahi fe’auhi kehekehe ‘o hangê ko e Uike Heilalá, Christmas Cup he ta’u 1997-98, Mini Games, South Pacific Games mo e Oceania. Na’e kamata ‘a hono fakatokanga’i e fakaholomamata ‘a e va’inga e talavou ko ‘ení ‘i he fe’auhi ‘a e Oceania he ta’u 1998, ‘a ia na’ e fai ‘i Cook Is.

‘I he taimi ko ‘ení na’e ‘i ai ‘a e tangata pâlangi ko Brian na’ e ngâue he TASA(komiti sipoti ‘a Tonga), na’á ne tokoni’i ‘a e kau tu’ukimu’a he sipotí mei he Pasifikí ke ma’u ha’anau faingamâlie ki Tu’apule’anga. Na’e fai ai ha ngaahi fetu’utaki ‘a e tokotaha ko ‘ení pea mo e timi ‘a e Sydney Uni Lions pea mo e kômiti sipoti ‘a Tongá. Ko ia na’e fili’i ‘a e toko 2 mei he timi fakafonua ‘a Tongá ke na va’inga ma’ae Sydney Uni Lions he 1999, ‘a ia ko Siaosi Vaka(Melino-moe-’Ofa, Pahu), pea mo Taua Lelenoa(Niu’âunofó, Ha’atafu).

Na’e ‘osi ‘a e va’inga ia ‘a Siaosí ‘i he ta’u 1999 kae hoko atu pê ‘a Taua. Na’e pehê ‘e Taua, ‘i he ta’u 2000 na’e fakahoko ai ‘e Niulolo Prescott ‘a e alea ‘i he vâ ‘o e timi ‘a e Sydney Uni Lions pea mo Tonga ‘o fekau’aki pea mo e faingamâlie va’inga ‘o Taua ki Siamane he ta’u 2001. Na’e pehê ‘e Taua, ‘i he’ene foki atu ki Tonga ‘i Tîsema ‘o e 2000 kuo ‘osi tuku ki tu’a ‘a Niulolo ia pea na’e ‘ikai ha kômiti ia he taimi ko iá. Na’ e fakalele ‘a e fe’auhi Volipoló ia mei Nu’usila ‘e Tupou Tanginoa.

Ko ia na’e ‘ikai ke lava ‘a e folau ‘a Taua ki Siamané peá ne nofo ai pê ‘i Tonga he 2001 ‘o kau he ngaahi fe’auhi ‘i Tongá. ‘I he fetu’utaki ‘a e faiako ‘o e timi ‘a e Sydney Uni Lions ki Siamane he ta’u ko ‘ení, na’á ne toki ‘ilo ai na’e ‘ikai ke lava ‘a e alea va’inga ‘a Taua ki Siamané. Ko ia na’e toe fetu’utaki ‘a e faiakó, TC. Pho(ko e tangata Siaina) ki Tonga ki he sekelitali ‘o e TASA, Peni Lavakei’aho ke toe fakafoki mai ‘a Taua ki ‘Aositelêlia.

Na’e foki mai ‘a Taua ki ‘Aositelêlia ‘i ‘Okatopa ‘o e 2001 ‘o toe va’inga pê ‘i he timi ‘a e Sydney Uni Lions ‘o a’u mai ki he taimí ni. Na’e pehê ‘i Taua ‘oku nau folau takai he ngaahi fe’auhi ‘i Tu’apule’anga tu’o taha he ta’u ‘i he fo’i mâhina ‘e 3. ‘Oku lolotonga faiako pê ‘a Taua tu’o 2 he uike ‘i he timi Volipolo ‘a e ‘apiako high school. Ko hono ma’olungá ‘oku fute ‘e 6 ‘inisi ‘e 4, pea ko ‘ene taumu’á ka ‘osi mei he va’ingá ‘e foki pê ki Tonga ‘o ako’i ‘a e fânaú ‘i he Volipoló.

Ko e toenga ‘o ‘ene timí ko e kau va’inga mei muli pea ko e ni’ihi ‘o kinautolu kuo nau ‘osi va’inga ‘i he ‘Olimipikí, neongo ‘oku te’eki ai ke ma’u ha faingamâlie ‘o Taua ki he ‘Olimipikí ka kuó ne faka’ilonga’i hono hingoá ‘i mâmani ‘i he mala’e ‘o e Volipoló.

Na’e pehê ‘e Taua, ko ‘ene fale’i ki he to’utupú ‘i ha fa’ahinga sipoti pê na’e a’u ki he tu’unga ‘oku ‘i ai he taimi ní ko e ngâue mâlohi, ‘oua ‘e fo’i vave, ‘oua ‘e fakakaukau ‘oku faingata’a, ‘oua ‘e ifi mo inu, fakakaukau pê ‘oku faingofua. Taimi ‘okú te a’u ai ki he tumutumú ‘oku toe ‘i ai mo e ngâue ke hoko atu ka ‘oku ‘ikai ke te tangutu ai.

‘Oku fie fakahoko atu heni ‘e Taua ‘a ‘ene fakamâlô loto hounga kia kinautolu kotoa na’a nau tokoni’i ia ‘o ne ma’u ai ‘a e faingamâlie he taimi ní, Niulolo Prescott, Steve Tâkaetali, Samisoni Lutui, Sione Kelo Lâtû mo kimoutolu kotoa pê kapau ‘oku ‘ikai ‘asi atu ho hingoá.

Sign up to get Planet Tonga news updates including notification when Taimi Tonga news summary page gets updated:
Your email:
Note: Click on the Subscribe button instead of pressing Enter if you encounter errors.


Home | News Archives | Sports News | Subscriptions | Images

Designed and Hosted by

Other Sports News

- Tu‘ukimu‘a e ongo tautehina he sipoti´
- Sitaa e finemui Tonga ‘i he sipoti ‘a‘alo´

All Rights Reserved 2003. http://www.planet-tonga.com/tongatimes