|
Fuofua
Tonga ke mata‘itohi MA he ako ki he mala‘e
e Misiume´ mo e Tukufakaholo´
KUO
hoko ‘a e finemui ko Kolokesa Uafa Mahina ‘o Tefisi
Vava’u´ kae nofo ‘Okalani ko e fuofua Tonga ia
ke ma’u hano mata’itohi MA ‘i he mala’e ‘o
e Misiume´ mo e Tukufakaholo´ pe Heritage Studies.
‘I he ‘aho 12 ‘o Tisema ni na’e foaki ai kia Kolokesa ‘a
e mata’itohi MA ‘i he mala’e ni mei he Victoria University ‘i
Uelingatoni´. Ne ‘ikai ke ngata pe he’ene ma’u e MA ka
ne toe lava ma’olunga makehe foki.
Ko
Kolokesa´ ko e ‘ofefine ia ‘o Dr. ‘Okusi Mahina pea
mo Tu’utanga Hunuhunu. Na’e kamata ako ‘a Kolokesa ki hono
mata’itohi MA ‘i he 2001 ‘o faka’osi he ta’u kuo ‘osi´.
Na’a ne fa’u ai ha tohi (Thesis) na’e ‘iloa ko e Koloa
Tukufakaholo´ : Management of Tonga’s Cultural Heritage ‘a
ia na’e paasi ma’olunga pe A ke fakakakato’aki hono mata’itohi
MA.
Kae
kimu’a ai´ na’a ne ‘uluaki ma’u hono mata’itohi
BA ‘i he mala’e ‘o e Anthropology mo e Art History mei he ‘univesiti ‘o ‘Okalani´ ‘i
he 1995 ki he 1997 kimu’a ia pea ne toki hoko atu ki Uelingatoni´.
‘I he taimi ni ‘oku lolotonga fakatatali ‘a Kolokesa ki ha’ane
sikolasipi ke hoko atu ‘ene ako´ ‘i he ta’u fo’ou´ ki
hono mata’itohi toketa (Ph.D) ‘i he misiume´ ai pe mo e Heritage
Studies ‘i he taha e ongo ‘univesiti ‘o Leicester pe Norwich ‘i
Pilitania. Ko e ongo ‘Univesiti´ ni ‘oku na ‘iloa loua
he mala’e ni pea kuo tali ki ai ‘a Kolokesa ke hoko atu ai ‘ene
ako´.
|